CJELOŽIVOTNO UČENJE

Međunarodni dan obrazovanja – transformacija edukacije neinkluzivnim pristupom?

Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 24. januar Međunarodnim danom obrazovanja, odajući priznanje ulozi koju obrazovanje ima za mir i razvoj. Ove godine tema Međunarodnog dana obrazovanja je “Promjena kursa. Transformacija edukacije”. Koliko je zapravo transformacija digitalizacijom istinski inkluzivna i koje faktore mora uzeti u obzir kako bi obrazovanje zaista bilo dostupno svima?

Za nahla.ba pripremila: Elvira Leka, izvršna direktorica CEI Nahla, Sarajevo
Ubrzan društveni razvoj i promjene koje se dešavaju razlog su zašto se obrazovanje posmatra s velikom pažnjom.  Kao individualna i društvena potreba obrazovanje predstavlja jedan od ključnih faktora ekonomskog razvoja i tehničkog napretka svake zemlje. Stoga je danas obrazovanje tema na koju se gleda s političkog i privrednog aspekta. Fleksibilnost obrazovanja, potrebna povezanost s tržištem rada i usmjerenost na vrlo konkretno djelovanje koje rješava tačno određeni društveni problem ili potrebu smjestili su ovaj faktor društvenog razvoja u segment vrlo važnih, posebno u novonastaloj situaciji COVID-19 pandemije.
 

Ljudski kapital je izuzetno bitan faktor razvoja, što su pokazali brojni primjeri ekonomski uspješnih zemalja. Prvenstveno govorimo o zemljama s malim prirodnim resursima, npr., Švicarska, Japan, Singapur, poredeći ih s primjerima ekonomski slabih zemalja (bogatih prirodnim resursima), npr., Venecuela, Kongo i druge. Stoga, u periodima krize, kakva je i dalje kriza uzrokovana COVID-19 pandemijom, ključan je upravo ljudski kapital kao faktor prevazilaženja izazova.

Međunarodni dan obrazovanja obilježava se 24. januara i ove godine obilježit će se pod temom „Promjena kursa. Transformacija edukacije“. Obilježavanje ovog datuma u organizaciji UNESCO-a ima za cilj prikazati najvažnije transformacije koje je potrebno aplicirati kako bi se ostvarilo svačije temeljno pravo na obrazovanje i izgradila održivija, inkluzivnija i mirnija budućnost.

Prema istraživanju, za dostizanje SDG4 [1] u siromašnim zemljama potrebno je 200 milijardi dolara godišnje (brojka nakon COVID-19 pandemije), s druge strane 2/3 zemalja s niskim i nižim srednjim prihodima su već smanjili javne budžete za obrazovanje. Glavni obrazovni odgovor na krizu je digitalizacija obrazovanja i online učenje, iako 37% svjetske populacije nije online.

Transformaciju edukacije kroz digitalizaciju, ma koliko ona bila nužna i potrebna, potrebno je sagledati iz više uglova, posebno uglova nerazvijenih i srednje razvijenih zemalja, koje bi neinkluzivnim pristupom bile dovedene u potpuno isključenje.

Šta nam uporedni podaci govore?

Koliko finansije (ni)su problem u finansiranju obrazovanja govore nam sljedeći podaci:

  • Godišnji vojni izdaci su u 2020. godini porasli na 1.981 milijardu dolara – skoro 2 triliona dolara! Cio budžet UN-a je manji od 1,8% svjetske vojne potrošnje.
  • MMF: Industrija fosilnih goriva dobija subvencije od 11 miliona dolara u minuti! To je iznosilo 5,9 triliona dolara u 2020. godini.
  • Naknada direktora (CEO) u 2019. godini, uzimajući prosjek naknada izvršnih direktora 350 najvećih američkih kompanija, iznosila je 21,3 miliona dolara.

Pri tom:

  • Na svijetu ima oko 781 milion potpuno nepismenih odraslih osoba (UNESCO).
  • Oko 2/3 njih su žene, što ih smješta u skupinu marginalizovanih.
  • Procjenjuje se da je oko 3 milijarde ljudi na svijetu funkcionalno nepismeno.
  • 37% svjetske populacije nije online.

Bosna i Hercegovina u kontekstu obrazovanja i finansiranja obrazovanja u periodu COVID-19 pandemije nema drugačiju politiku u odnosu na ostatak svijeta, pa se tako od aprila do jula 2020. kroz rebalanse budžeta nastojalo odgovoriti na kratkoročne efekte krize. Najveće budžetske rezove prijavili su Ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, u iznosu od 4.904.762 KM, odnosno 3.000.000 KM.

Ciljevi održivog razvoja, ljudski kapital kao faktor razvoja i svjetski standard po pitanju broja digitalizovanog stanovništva upućuju nas na to da se uštede i rebalans budžeta na obrazovanju ne ispostavljaju kao najbolje rješenje. Transformacija edukacije inkluzivnijim i održivijim pristupom zahtijeva upravo ulaganje u obrazovanje, a nikako „rezove“.  

Stoga su, zaključit ću, veća finansijska ulaganja u obrazovanje, feksibilnost, umrežavanje i korištenje dobrih modela, osiguravanje digitalne pristupačnosti i inkluzivniji pristup nužnost u ovim okolnostima. Bez inkluzivnog i pravednog obrazovanja, bez prilika temeljenih na jednakim mogućnostima i konstantnim mogućnostima i bez ulaganja u digitalnu pismenost osiguravajući resurse i predispozicije za sve države neće uspjeti postići ravnopravnost  i razvijati se. 

Na Međunarodni dan obrazovanja budimo svjesni mogućnosti i izazova i otvoreni za rad i unapređenje na ovom polju.

[1] SDG (Sustainable Development Goals) su ciljevi održivog razvoja koje su na Samitu o održivom razvoju 25. septembra 2015. godine usvojile države članice Ujedinjenih nacija i odnose se na period do 2030. godine. Ciljevi (njih 17) su poziv na akciju okončanja siromaštva, zaštite planete i osiguravanja da svi ljudi uživaju u miru i blagostanju. SDG4 je cilj koji se odnosi na  kvalitetno obrazovanje.

_______________________________________________________________________________________________________________

IZVORI: