Bosna i Hercegovina u kontekstu obrazovanja i finansiranja obrazovanja u periodu COVID-19 pandemije nema drugačiju politiku u odnosu na ostatak svijeta, pa se tako od aprila do jula 2020. kroz rebalanse budžeta nastojalo odgovoriti na kratkoročne efekte krize. Najveće budžetske rezove prijavili su Ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, u iznosu od 4.904.762 KM, odnosno 3.000.000 KM.
Ciljevi održivog razvoja, ljudski kapital kao faktor razvoja i svjetski standard po pitanju broja digitalizovanog stanovništva upućuju nas na to da se uštede i rebalans budžeta na obrazovanju ne ispostavljaju kao najbolje rješenje. Transformacija edukacije inkluzivnijim i održivijim pristupom zahtijeva upravo ulaganje u obrazovanje, a nikako „rezove“.
Stoga su, zaključit ću, veća finansijska ulaganja u obrazovanje, feksibilnost, umrežavanje i korištenje dobrih modela, osiguravanje digitalne pristupačnosti i inkluzivniji pristup nužnost u ovim okolnostima. Bez inkluzivnog i pravednog obrazovanja, bez prilika temeljenih na jednakim mogućnostima i konstantnim mogućnostima i bez ulaganja u digitalnu pismenost osiguravajući resurse i predispozicije za sve države neće uspjeti postići ravnopravnost i razvijati se.