ZDRAVLJE I ISHRANA

Znanjem promijenimo statistiku - Prevencija najbitniji moment u borbi protiv raka grlića materice!

Nažalost, današnje statistike pokazuju da su mnoge žene odlučile da ignorišu sve ove promjene. Javljaju se ljekaru tek onda kad su promjene toliko uznapredovale da se na njih gotovo i ne može utjecati.

Prema podacima iz Registra raka u FBiH, Zavoda za javno zdravstvo FBIH, broj oboljelih od raka dojke zadnjih godina ima trend rasta, tako da je u 2010. godini u FBiH bilo prijavljeno 623 oboljelih: 613 žena i 10 muškaraca. Rak dojke čini jednu četvrtinu svih malignih novotvorevina kod žena. Rak dojke je najčešća zloćudna promjena kod žena širom svijeta. Dakle, problem je svjetskih razmjera. Najveći broj oboljelih je u dobi od 60 do 79 godina, ali može se javiti i u dvadesetim godinama.

Prvi korak u rješavanju ovog problema je suočavanje s njim. Prvi korak je pogledati mu u oči, a onda se odlučiti da ćete napraviti drugi korak, a to je posjeta ljekaru.  Jasno je da strah često paralizira osobu i spriječi je da učini prvi korak. Prisutne su predrasude okoline, strah od gubitka posla, gubitak samopouzdanja, nerazumijevanje te mnogi drugi problemi koji su sasvim realni. Nije lako uhvatiti se ukoštac s njima. Ipak, svijest o problemu mora biti prisutna i moramo shvatiti da problem neće niko za nas riješiti, ako ga mi ne osvijestimo. Ignorisanje nikad nije dovelo do rješenja nikakvog problema, pa tako neće dovesti ni do nestanka karcinoma. Jednostavno, u vama je snaga koja mora da se oslobodi i koja će vam pomoći da napravite prvi, ali i svaki sljedeći korak i dovedete do toga da jedan dan kažete da ste ga uspjele pobijediti.

 

Šta je karcinom/rak dojke i zašto nastaje?

Rak dojke je zloćudna promjena, koja se manifestuje pojavom nove tvorbe u tkivu dojke.

Rak dojke dijeli se prema vrsti tkiva od kojeg je nastao i prema proširenosti. Različite vrste raka dojke ponašaju se različito. Općenitosti o pojedinim vrstama zasnivaju se na sličnosti prilikom otkrivanja, načinu napredovanja i načinu liječenja. Neki rastu vrlo sporo i šire se u ostale dijelove tijela (metastaziraju) tek kada postanu veliki. Drugi su agresivniji, rastu i šire se brzo. Međutim, ista vrsta raka može se u različitih žena ponašati različito. Skoro polovina žena koje obole od raka dojke će pokazati metastaze, a ukoliko se otkrije na vrijeme velika je mogućnost izlječenja.

Tačan uzrok nastanka raka dojke još nije poznat, pa je teško reći zašto jedna žena oboli, a druga ne. Međutim, zna se da sve počinje zbog oštećenja i mutacije DNA u ćeliji tkiva dojke, a to uzrokuje nekontrolisani rast i razmnožavanje ćelija dojke. Takve oštećene ćelije dijele se puno brže od zdravih, nakupljaju se formirajući kvržicu, tumorsku masu. Posljedica toga je razvoj malignog (zloćudnog) tumora – karcinoma.

Koji su faktori rizika za nastanak?

Faktori rizika su faktori pomoću kojih se može procijeniti i predvidjeti koja osoba ima nešto veći rizik od obolijevanja od rak dojke. Oni ne služe tome da bismo vas prepali ako imate neki od ovih riziko faktora, nego služe tome da bismo dali smjernice za prevenciju i liječenje. Ipak, veliki procenat žena koje obole od karcinoma dojke nisu imale riziko faktore, tako da se smatra da su sve žene pod određenim rizikom za nastanak raka dojke, a on može nastati i kod muškaraca.

Faktori rizika za rak dojke su:

  • dob (poslije 30. godine rizik se eksponencijalno povećava),
  • prethodni rak dojke kod jedne osobe, porodična sklonost (kod ženskih osoba naročito u prvom koljenu; majka, sestra, kćerka),
  • prisustvo gena za rak dojke,
  • prva menstruacija prije 12. godine, zadnja iza 55. godine života,
  • prva trudnoća nakon 30. godine života,
  • namjerni prekid trudnoće prije prvog rođenog djeteta,
  • dugotrajno uzimanje oralnih kontraceptiva,
  • gojaznost nakon menopauze,
  • nedojenje,
  • konzumiranje alkohola,
  • pušenje,
  • izlaganje većim količinama zračenja itd.

Na neke od ovih faktora možemo utjecati, a na druge ne možemo. Ipak, svi možemo utjecati na to da provjerimo da li imamo jedan ili više faktora rizika, što nam može poslužiti kao motiv da preveniramo njegov nastanak ili da na vrijeme počnemo s liječenjem.

_______________________________________________________________________________________________________________