Svijet dostojan djeteta, znanjem i dostupnim resursima – Za našu bolju budućnost!
U četvrtak, 30. novembra, u prostorijama Centra za edukaciju i istraživanje Nahla Bihać, održan je okrugli sto “Prednosti digitalnih tehnologija u učenju i podučavanju o pravima djece”, kao dio aktivnosti unutar trogodišnjeg projekta “Za našu bolju budućnost – zaštita i promocija prava djece i žena u BiH”. Ova važna tema odabrana je zbog brojnih pitanja koja se javljaju u procesu digitalizacije različitih procesa u našem okruženju, a posebno kad je riječ o utjecaju digitalizacije i tehnološkog napretka na obrazovanje.
Okrugli sto realiziran je kao dio aktivnosti unutar trogodišnjeg projekta “Za našu bolju budućnost – zaštita i promocija prava djece i žena u BiH” koji Centar za edukaciju i istraživanje “Nahla” provodi zajedno s partnerskim organizacijama Zavod “Krog” iz Slovenije te “Medica” iz Zenice, a uz finansijsku podršku Evropske unije.
Na završnu aktivnost koja je organizirana u CEI Nahla Bihać, odazvali su se predstavnici JU Pedagoškog zavoda Unsko-sanskog kantona, Kantonalnog tužilanštva Unsko-sanskog kantona, JU Centar za socijalni rad Bosanska Krupa, direktorice, pedagozi i nastavnici osnovnih škola na području Bihaća, te je bila prisutna voditeljica projekta partnerske organizacije Zavod “Krog” iz Slovenije – Katja Alabboud.
Osnovne faze projekta u uvodnom govoru, predstavila je koordinatorica projekta Mahira Idrizović, te naglasila da su iste provedene u posljednje tri godine u deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine. Tokom ovog perioda, projekt je obuhvatio više od 1.200 osoba. U prvoj fazi, 20 žena i 30 djece prošli su obuke kako bi postali trenerski resursi u oblasti zaštite ženskih i dječijih prava te prevencije nasilja. Nakon toga, razvijen je online modul za učenje. U trećoj fazi, fokus je bio na suradnji s donositeljima odluka, predstavnicima različitih institucija i ustanova.
Naglasak je stavljen na 16 online modula namijenjenih interaktivnom učenju o dječijim pravima, dostupnih na: www.zanasubuducnost.ba. Ovi moduli ostaju kao trajno naslijeđe projekta i namijenjeni su upotrebi u školama i organizacijama.
Edina Mehić, pedagogica u OŠ “Prekounje”, izražava zahvalnost podršci CEI Nahla, naglašavajući važnost usmjeravanja online vremena djece na produktivno učenje. Rad s tabletima i pametnom tablom omogućio je aktivno sudjelovanje učenika na modulu, koji je njima vrlo interesantan i dopadljiv. Edina ističe entuzijazam učenika za kvizove, naglašavajući motivaciju za učenje. Fokus na davanju mišljenja kreirao je zanimljive radne atmosfere, a medalje koje skupljaju tokom rješavanja zadataka i mogućnost dobijanja certifikata, izaziva oduševljenje i motivaciju da rade na modulu i u slobodno vrijeme, što su samovoljno dokumentovali i pokazivali.. Njezin prijedlog da prvi modul krene u novembru potiče planiranje i organizaciju za uspješan završetak unutar školske godine, s naglaskom na aktivnostima tijekom časova odjeljenske zajednice. Sve ove pozitivne tačke ukazuju na uspješnu provedbu projekta s pozitivnim utjecajem na učenike.
Admira Tatarević, profesorica Bosanskog jezika i književnosti u OŠ “Harmani I” Bihać, zahvalila je CEI Nahla za podršku i izrazila važnost teme koju su obrađivali. U ovoj školi učenici devetog razreda prošli su obuku kroz tri modula, fokusirajući se na prava djece. Radionice su obuhvatile teme poput vršnjačkih odnosa, cyber nasilja i postavljanja ličnih granica. Sudjelovalo je 40 učenika, a profesorica je primijetila da su djeca lakše razgovarala o svojim pravima, čime su stvorili opuštenu i radnu atmosferu. Rezultati pokazuju značajan napredak, a učenici su izrazili želju za nastavkom ovakvih aktivnosti. Ističe da su učenici čak prenijeli stečeno znanje na druge razrede, što ukazuje na spremnost učenika za nove izazove.
Arijana Muzaferović, direktorica Centra za socijalni rad Bosanska Krupa, naglašava poteškoće uzrokovane informatičkom nepismenošću roditelja, koji nisu u stanju pratiti svoju djecu u digitalnom svijetu. Nudi rješenje kroz radionice i okrugle stolove upravo kakav je upriličen, kako bi roditelji postali svjesniji i educirani o praćenju aktivnosti svoje djece i sadržaja koji konzumiraju online.
Esma Mehić-Hadžić psihologinja u Centru za socijalni rad i terapeut, istražuje psihološki aspekt digitalnog učenja kod djece, naglašavajući da je digitalni sadržaj neizbježan i prisutan u svim segmentima života. Ističe važnost informiranosti, koja se često mjeri kvantitetom umjesto kvalitetom, a mladi često osjećaju strah od propuštanja informacija. Govorila je o normalnosti digitalnog svijeta za djecu u savremenom dobu, koja su rođena u tehnološkom okruženju. Personalizacija učenja postaje ključna, a konstantan nadzor nužan kako bi se održao fokus. Psihologinja također dotiče temu prava djece, naglašavajući važnost njihovog znanja o vlastitim pravima kako bi prepoznali zloupotrebu istih, u čemu se ogleda važnost ovog projekta.
O tome koliko je važno da djeca znaju svoja prava svakako je naglasila Alma Kovačić, psihoterapeut u Kantonalnom tužilaštvu USK-a. Ona je navodila izazove s kojima se susreću u radu s djecom žrtvama nasilja. Uočava se porast nasilja u porodici prema djeci i naglasila je važnost prevencije kako bi se djeca osvijestila i spriječila eskalaciju situacija. Svakako je istakla važnost osvještavanja nastavnika o prepoznavanju suptilnih simptoma, poput promjena u ponašanju kod djece. U svom radu, ona potiče djecu da nauče o svojim pravima, traže pomoć kada im je potrebna te verbaliziraju svoje osjećaje. Povezanost djece s nastavnicima i pedagozima ključna je u prevenciji, kako bi djeca imala povjerenje dijeliti svoje iskustvo.
Fuada Cerić predstavnica Pedagoškog zavoda naglašava podršku koju pružaju svim odgojnim ustanovama, izražavajući zadovoljstvo postojanjem aplikacije. Ona vidi potencijal povezivanja aplikacije sa sekundarnom prevencijom u školama kako bi se adresirali problemi nasilja kroz osvještavanje
U diskusiji napravljen je osvrt na uzroke nasilja, načine prepoznavanja, te da je okrugli sto jedno od rješenja unaprijeđivanja i podizanja svijesti društva i djelovanja na zajednicu vidjele su uvažene Belmana Trivunić direktorica OŠ “Harmani I”, kao i direktorica OŠ “Harmani II” Nermina Delić, te direktorica OŠ “Prekounje” Jasminka Henda.
Darmin Hadžić, moderator na okruglom stolu u završnom razmatranju je kao novinar uzeo učešće iz perspekive medija i da su to teme o kojima javnost mora znati.
U konstruktivnoj diskusiji prepoznat je rad CEI Nahla kroz realizirani projekat, ali i i sve ono što godinama radi. Na temelju brojnih razmijenjenih ideja, doneseni su sljedeći zaključci:
Moduli o dječijim pravima pokazali su se izuzetno važnim alatom u edukaciji djece i mladih o njihovim pravima, vršnjačkim odnosima te prevenciji nasilja.
Ostavljanje online modula kao trajnog naslijeđa projekta pruža priliku za kontinuiranu edukaciju učenika i suradnika u školama te potiče održivost programa.
Fokusiranje na obuku učenika kao trenera/ica u oblasti zaštite prava i prevencije nasilja omogućuje im samostalnu upotrebu modula te potiče odgovornost i aktivno sudjelovanje.
Edukacija učenika o pravima i prevenciji nasilja putem modula može imati dugoročan pozitivan utjecaj na društvo, potičući promjene u stavovima i ponašanjima.
Sudjelovanje učenika u radionicama o pravima i vršnjačkim odnosima može pozitivno utjecati na dinamiku razreda, potičući suradnju, međusobno poštovanje i otvorenu komunikaciju.
Važno je povezati aplikaciju s programima sekundarne prevencije u školama kako bi se aktivno radilo na osvještavanju problema nasilja među djecom.
Potrebno je poticati saradnju i podršku na različitim razinama društva, uključujući inicijative poput okruglih stolova kako bi se postigle pozitivne promjene u obrazovnom sistemu i zajednici.